Narodna Skupština Srbije. Foto: Wikipedia

Skupština Srbije je sa 174 glasa ZA usvojila Zakon o izmenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja.

Kako je navedeno na sajtu Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, Zakon o izmenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, pored drugih novina, promoviše objavljivanje informacija na proaktivnoj osnovi, proširuje krug lica i organa vlasti na koje se zakon odnosi i sprečava zloupotrebe prava kroz podnošenje prekršajnih prijava bez prethodnog podnošenja žalbi Povereniku.

Usvojeni predlog prema oceni SPI koalicije odlikuje izvesno poboljšanje u odnosu na ranije verzije.

Najbitnije promene su sledeće:

  • U potpunosti je brisan član 13 (“zloupotreba prava”), kao i mogućnost da organi vlasti uskrate informacije uz pozivanje na to da bi postupanje po zahtevu otežalo rad organa vlasti. To je veoma značajno zbog činjenice da za taj osnov uskraćivanja informacija nisu postojali precizni kriterijumi i da se moglo očekivati da će ga organi vlasti koristiti za neosnovano uskraćivanje informacija.
  • Kod izricanja novčanih kazni organu vlasti radi izvršenja Poverenikovih rešenja (od 20 do 100 hiljada dinara), više ne postoji ograničenje u pogledu ukupnog iznosa kazne koje se mogu izreći (u Nacrtu je to ograničenje bilo 500 hiljada dinara).
  • U samom Zakonu je detaljnije uređen sadržaj informatora o radu (npr. u oblasti javnih nabavki, sprovedenih inspekcija i revizija).

Neki od nedostataka na koje civilno društvo ukazuje od početka procesa izmena su i dalje ostali.

Pre svega, nemogućnost ulaganja žalbe Povereniku u slučajevima kada informacije uskrate Vlada i njene službe, Narodna skupština, Predsednik, Vrhovni sud, Ustavni sud i Republičko javno tužilaštvo. Ovim organima se sada pridružuje i Narodna banka Srbije. U tim slučajevima je moguće voditi samo upravne sporove, koji u praksi traju godinama.

Tako će građani i dalje biti uskraćeni za efikasnu pravnu zaštitu u ovim slučajevima. Pored toga što je štetno, ovakvo kvarenje Zakona je suprotno i ustavnom načelu zabrane sužavanja dostignutog nivoa ljudskih prava.

Iako su i pojedini narodni poslanici ukazali na nedostatke predloga Zakona, nisu bili uloženi amandmani.

 

Čin treći: Podrška i primedbe koje nisu propraćene amandmanima

 

Takođe, narodni poslanici su propustili priliku da pre ovih izmena zakona razmotre i predlog izmena i dopuna istog Zakona, koji je pre 14 godina Koalicija podnela kroz narodnu inicijativu, podržanu od strane više od 30.000 građana Srbije.

Prethodni tekstČin treći: Podrška i primedbe koje nisu propraćene amandmanima
Sledeći tekstSve više građana uviđa značaj unapređenja prava na pristup informacijama u borbi protiv korupcije